Dodajte čia semenke u ishranu i unesite pozitivne promene

Dodajte čia semenke u ishranu i unesite pozitivne promene

Čia semenke su mala, crna seme koja potiču od biljke Salvia hispanica, poreklom iz Centralne Amerike. Ove semenke su postale popularne zbog njihovih nutritivnih vrednosti i potencijalnih zdravstvenih benefita. Evo nekoliko lekovitih svojstava čia semenki: Bogatstvo hranljivim sastojcima: Čia semenke su izuzetno bogate hranljivim sastojcima poput omega-3 masnih kiselina, proteina, vlakana, antioksidanata i minerala poput kalcijuma, magnezijuma i gvožđa. Izvor omega-3 masnih kiselina: Ove semenke sadrže visok nivo omega-3 masnih kiselina, koje su ključne za zdravlje srca, mozga i smanjenje upala u organizmu. Vlakna za probavu: Čia semenke su odličan izvor vlakana, što može pomoći u regulisanju varenja, smanjenju holesterola

Luk za kašalj

Luk za kašalj

Luk za kašalj, da vidimo kako deluje. Luk, često prisutan u mnogim kuhinjama širom sveta, može biti više od začina – on može biti i efikasan prirodni lek za kašalj. Ovaj jednostavan sastojak ima svojstva koja se tradicionalno koriste za ublažavanje simptoma kašlja. Luk sadrži jedinjenja poput flavonoida i sumpornih jedinjenja koja imaju prirodna antibakterijska i antivirusna svojstva. Ova svojstva čine luk korisnim u borbi protiv infekcija gornjih disajnih puteva koje često izazivaju kašalj. Prirodni sirup od luka često se priprema za ublažavanje kašlja. Za pripremu, luk se seče na komade i stavlja u šerpu s medom ili šećerom. Kuvanjem

Šta leči đumbir

Šta leči đumbir

Đumbir je više od začina – to je moćna biljka koja je od davnina poznata po svojim lekovitim svojstvima. Ova korenasta biljka, koja potiče iz Azije, nije samo ukusan dodatak jelima već i dragoceni saveznik zdravlja. Jedno od najpoznatijih svojstava đumbira je njegova sposobnost da umanji mučninu. Bilo da se koristi za ublažavanje mučnine povezane sa putovanjem ili za olakšanje tokom trudnoće, đumbir je dugo vremena bio poznat kao prirodni lek protiv mučnine. Osim toga, đumbir ima snažna antiinflamatorna svojstva. Aktivni sastojak, gingerol, ima sposobnost da smanji upale u telu. To ga čini korisnim u ublažavanju bolova kod osoba koje

Kurkuma za šta se koristi

Kurkuma za šta se koristi

Kurkuma je začin koji nije samo ključni sastojak mnogih ukusnih jela, već je i dragoceni saveznik zdravlja iz drevne ajurvedske tradicije. Ova žuta biljka, koja potiče iz južne Azije, ima izvanredna lekovita svojstva koja čine njen širok spektar primena neizostavnim u očuvanju zdravlja. Jedno od najpoznatijih svojstava kurkume je njen snažan antiinflamatorni efekat. Aktivni sastojak, kurkumin, poseduje moćno antioksidativno dejstvo koje pomaže u smanjenju upala u organizmu. Ovo svojstvo čini kurkumu korisnom u ublažavanju simptoma artritisa i drugih upalnih stanja. Pored toga, kurkuma ima potencijal da poboljša zdravlje srca. Smatra se da kurkumin pomaže u održavanju zdravlja krvnih sudova, smanjuje

Dren – Zaboravljene bobice

Dren – Zaboravljene bobice

Zdrav kao dren. Gde dren raste, lekari nisu potrebni. Crveni doktor. Ovo su samo neke narodne izreke koje opisuju jednu davno zaboravljenu biljku. Njeno ime je dren, (Latinski naziv: Cornus mas), (Engleski naziv: Cornelian cherry). Danas želimo da je vratimo iz zaborava. I da joj na listi lekovitih biljaka dodelimo mesto koje zaslužuje, jer su lekovita svojstva drena fascinantna. Ove crvene bobice su nekada bile glavna komponenta mnogih recepata narodne medicine. Ima ih na svim kontinentima, osim u Australiji. Na ovom drvetu sve je lekovito. Od korena, pa sve do lista i ploda. I sve se upotrebljava za pripremu raznih

Dunje lekovita svojstva i ukusni recepti

Dunje lekovita svojstva i ukusni recepti

Plod dunje sličan je jabuci i kruški, prilično je tvrd sa trpkim ukusom. Međutim, ne verujte glasinama da se dunja jede samo kuvana. Ona ima veoma prijatan i prilično delikatan ukus, blago slatkast. Slobodno je isecite na tanke kriške i uživajte u ukusu, boji i aromi. Obična dunja (latinski naziv: Cidonia vulgaris) – jedini predstavnik roda Cidonia je drvo, koje raste u visinu od 1,5 do 4 m. Prirodno raste na Kavkazu i u centralnoj Aziji, ali se gaji u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi, Severnoj Africi, Okeaniji, pa čak i u Australiji. Dunja cveta u maju, a donosi plodove